Analiza
Inflacija i realni prinos: kako zaštititi portfelj u 2025. godini?
Kvantitativna analiza utjecaja inflacijskih kretanja u Europskoj uniji na realne prinose pet glavnih klasa imovine između 2021. i 2024. godine.
Zašto je nominalni prinos pogrešna mjera u inflacijskom okruženju?
Između 2021. i 2023. godine prosječna inflacija u eurozoni dosegla je razine koje nisu viđene od ranih osamdesetih. U tom periodu mnogi su investitori slavili dvoznamenkaste nominalne prinose ne shvaćajući da su u realnom smislu — nakon odbitka inflacije — ostvarili negativne rezultate. Ovaj tekst polazi od empirijskog pregleda pet klasa imovine: kratkoročnih državnih obveznica, dugoročnih eurozonskih obveznica, europskih dioničkih indeksa, REIT-ova i zlatnih instrumenata. Za svaku klasu izračunali smo realni prinos (nominalni prinos minus harmonizirana inflacija HICP) na godišnjoj razini od 2021. do 2024. Podaci iz Eurostat HICP serije i Bloomberg terminalnih zapisa pokazuju da je jedina klasa imovine koja je konzistentno ostvarivala pozitivan realni prinos u svim četirima godinama bio zlato — ne dionice, ne nekretninski fondovi, ne obveznice. Ovo nije preporuka za alokaciju u zlato: to je empirijska osnova za razgovor o inflacijskoj zaštiti koji se mora temeljiti na realnim, a ne nominalnim brojevima.
Praktične implikacije za investitora u 2025. godini
Makroekonomski konsenzus za 2025. godinu predviđa inflaciju u eurozoni između 2,1% i 2,8% — što je bliže ciljanoj razini ECB-a nego periodu 2021.–2023., ali i dalje dovoljno visoko da erodira prinose nominalnih obveznica s fiksnim kuponom. Na temelju analiziranih podataka razmatramo tri alokacijske strategije: (1) prebacivanje dijela obvezničke komponente portfelja na inflacijski-vezane državne obveznice (TIPS ekvivalenti u eurozonskom kontekstu, kao što su Njemačke Linker obveznice), (2) povećanje udjela dividendnih dionica s visokim pokrićem dividende slobodnim novčanim tokom i (3) djelomična izloženost robnim ETF-ovima kao instrumentalnoj zaštiti. Svaka strategija nosi specifičan rizik koji detaljno opisujemo: likvidnosni rizik kod Linker obveznica na sekundarnom tržištu, konzentracijski rizik kod dividendnih dionica i troškovna struktura robnih ETF-ova. Važna napomena: ove strategije nisu preporuka — one su ilustracija logike zaštite od inflacije zasnovane na podacima koje ste upravo pročitali.
Analiza koja se nastavlja — pratite nas svaki tjedan.
Sljedeći tekst obrađuje rizike tečajnih razlika za investitore iz eurozone koji ulažu izvan EU.
Pretplatite se na newsletter